 Mångfaldsdagen u Karlskroni Paul Lappalainen smatra da je težište istraživanja o diskriminaciji u Švedskoj do sada bilo pogrešno i da se treba preusmjeriti onima koji imaju moć da diskriminišu. Piše: Selma Kamberović  Karlskrona, 10.09.2005. |
|||||
|
Dan je organizovan 10. septembra od strane Antidiskriminacionog biroa u Malmöu i novoosnovanog takvog biroa u Karlskroni. Nakon dolaska, kratko je predstavljen biro iz Malmöa, a zatim biro iz Karlskrone, da bi centralna tačka programa bilo izlaganje Paula Lappalainena O strukturalnoj diskriminaciji u Švedskoj. On je, zajedno sa Masoudom Kamalijem, bio postavljen za specijalnog istraživača (utredare) u ovoj problematici na državnom nivou. Strukturalna diskriminacija  Glavna zadaća istraživanja, koje je počelo oktobra 2003., bila je da
uporedi šta su Švedska i druge zemlje učinile protiv tzv. strukturalne
diskriminacije useljenika. Pojam predstavlja diskriminaciju na osnovu
vladajućih normi i predrasuda u društvu.Rastući broj istraživača, kako međunarodnih tako i u Švedskoj, je ukazao da su rasnobiološke ideje i misaone strukture koje su bile nadmoćne u većini evropskih zemalja tokom 19. stoljeća i kasnije do II svjetskog rata na razne načine preživjele i preinačile se, iako je pojam ”rasa” naučno i politički odbačen. Umjesto toga je pojam ”kultura” preuzeo ulogu pojma ”rasa” kao razvrstavajući princip predrasuda o stanovništvu zemlje. Švedska istraživanja u više oblasti pokazuju da je jedan oblik kulturalno prožetog rasizma najuobičajeniji u Švedskoj. To se formuliše kao stereotipne predrasude o kulturama useljenika i Šveđana, često potpuno ”različitim i nespojivim”. Polazeći od takovog shvatanja rasizma, teško je razlikovati strukturalnu diskriminaciju i rasizam, oni zapravo opisuju isti fenomen. Neki koriste u Švedskoj pojam strukturalni rasizam da bi opisali isti fenomen. Npr. u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji je od konca 1960-ih godina korišten termin institucionalni rasizam za opis iste stvari. Paul Lappalainen smatra da je težište istraživanja do sada bilo pogrešno. Politika i istraživanja su se previše usmjeravali na uklapanje useljenika, npr. na tržištu rada. Treba se usmjeriti onima koji imaju moć da diskriminišu, smatra Lappalainen. Među njegovih 50-ak prijedloga postoji sve od godišnjih radnih planova za sve državne ustanove do punog prava glasa za sve osobe nastanjene u Švedskoj. Dalje će se ombudsmen za diskriminaciju (DO) pojačati, osnovati jedan istraživački institut i društveni troškovi diskriminacije istražiti. – Slijedeće oblasti su u fokusu: tržište rada, tržište stambenog gazdovanja, masmediji, politički sistem, pravosuđe, obrazovanje, socijalna i zdravstvena skrb, kaže Paul Lappalainen. ”Respekt” posebno zapažen Nakon ovog predavanja otvorena je diskusija sa mogućnošću postavljanja pitanja svim učesnicima, kao i zvaničnim predstavnicima Karlskrona komune. Poslije zvaničnog dijela upriličen je bogat kulturno-zabavni program u kojem je učestvovala grupa Sabah koju vodi Edin Bahtijaragić. Cijelu publiku su oduševile bosanske sevdalinke, a ono što je mene posebno impresioniralo bilo je da je djevojka u grupi koja pjeva na bosanskom jeziku ustvari Latinoamerikanka. Na konferenciji sam učestvovala kao član Nättverka, Biroa protiv diskriminacije, kao predstavnik našeg saveza. Selma Borovac je bila gost kao predsjednica BiH Saveza žena u Švedskoj. Naše udruženje žena Respekt u Karlskroni je posebno zapaženo, ne samo zbog srdačnog gostoprimstva, ukusne i raznovrsne hrane koju su žene pripremile za goste, nego i svojom pojavom u narodnim nošnjama iz Bosne i Hercegovine. |
|||||
|
|
