 Govor Nedzada Talovica na 9. Godisnjoj skupstini u Kalmaru Ovdje u cijelosti prenosimo govor Nedzada Talovica na 9. Godisnjoj skupstini BiH Saveza zena u Svedskoj odrzanoj 17.04.2004. u Kalmaru.  Kalmar, 17.04.2004. Cijenjene dame, dragi gosti, Izuzetno mi je drago sto mi se ukazala prilika i cast da vam se obratim i najsrdacnije pozdravim. Moje ime je Nedzad Talovic i dolazim iz Högsby komune, sa namjerom da vas podrzim u radu i kao clan udruzenja i kao politicar – skupstinski zastupnik u komuni iz koje dolazim, a koja inace, pripada Kalmar – srezu. |
||
 Nedzad Talovic, delegat na Skupstini |
||
|
Smjernice rada zacrtane u nasem Statutu jasno odredjuju nase aktivnosti i sa zadovoljstvom se moze konstatovati da je u dosadasnjem radu bilo dosta uspjeha, ali ono sto bih ja zelio ovom prilikom reci je, neophodnost jedne sinhronizacije u radu, te povezivanje svih segmenata rada u jednu cjelinu koja bi BiH Savez zena jos snaznije etablirala u drustvu u kojem egzistira. Tri globalna dijela koja bi cinila tu cjelinu jesu: • Ocuvanje i razvoj sopstvene kulturne bastine, kao najbitniji faktor u determiniranju nas, bilo kao pojedinca ili pak kao naroda. Posebnu paznju bih posvetio nasem jeziku, jer bez bosanskog jezika nema ni lijepih rijeci, a bez njih nema niti razgovora, ostajemo bez glasa. Kada nema jezika, nema ni knjiga, a bez knjiga napisanih bosanskim jezikom, covjek je bez korijena. I ziv covjek je tada mrtav covjek. Vazno je napomenuti i to, da zavrsena dopunska skola na maternjem jeziku, pri upisu na vise skole, ucenicima donose dodatne poene !!! • Obrazovanje i dijalog u drustvu u kojem zivimo, kao preduslov egzistencije, ali i kao kvalitativni faktor zivljenja. • Organizacijski i politicki angazman, kao preduslov klasne emancipacije (izjednacavanja), bilo da se radi o integracijskom procesu, dakle nas doseljenika kao klasne grupe, bilo da se radi o zeni u danasnjem drustvu, uopce. Da bih vam to malo bolje pojasnio, naveo bih nekoliko fakata iz Drzavnog statistickog zavoda, koji dominiraju drustvom u kojem zivimo, a koja jasno ukazuju na slozenost situacije, u kojoj se svako od nas bori na svoj nacin i koja upravo zbog svoje prirode i tendencija u drustvu zahtjeva jedan novi, bolje organizovan pristup u rjesavanju iste, naime: • Odnosi u radnom zivotu Svedske, gdje, nazalost dominiraju muskarci, rezultiraju sa 150-200 prijava godisnje sindikalnom povjereniku za unapredjenje jednakosti na poslu. • Prosjecna primanja kod Svedjana su oko 200.000 kr/god., dok su ona kod doseljenika 133.000 kr/god. Kod Svedjanki ona iznose 113.000 kr/god., a kod zena doseljenickog porijekla 77.000 kr/god. • Najvazniji integracioni motor jeste posao, ali nazalost, citavih 60% doseljenika nema posao. • Razlike u platama zena iz Svedske i zena doseljenickog porijekla su 1,4%, s napomenom da i jedne i druge imaju isto obrazovanje i isto radno iskustvo. • 11% zena doseljenica svoje zdravstveno stanje smatra losim, dok je kod Svedjanki taj broj 5%. • 23% zena doseljenica ima neku vrstu obrazovanja veceg od gimnazijskog, dok ta cifra kod Svedjanki iznosi 29%. • Preko 100.000 doseljenika nalazi se van trzista rada i jos toliko radi posao koji nije adekvatan njihovoj radnoj kvalifikaciji. • Svedska drzi neslavan svjetski rekord, naime, najvise AKADEMSKI obrazovanih ljudi ova zemlja, zaposljava kao cistace ili im nudi neki slican posao !? To ovu zemlju kosta milijarde kruna. Upravo ove, navedene, probleme kao i mnoge druge, smatram alarmantnim, ali dovoljnim razlogom da nasim sinhronizovanim radom ovu problematiku ucinimo barem manjom, jer samo tako, svojim trudom i zajednickim ulogom mozemo i trebamo pomoci ovoj zemlji i ovom drustvu, koje unatoc ovim porazavajucim podacima, cini enormna nastojanja da integracija dostigne zamisljeni nivo. Ne budemo li pokusali rijesiti problem ostat cemo dijelom njega, a stanje u kojem se sada nalazimo, u tom slucaju, moze biti i losije. Dakle, pozivam vas da u duhu demokratskih nacela, promijenimo ovu sliku drustva tako sto ce svaki pojedinac raditi na tome, u oblasti u kojoj se smatra uspjesnim. Svako od nas ima neko iskustvo, a i lose iskustvo je – dobro iskustvo. Osnova nase egzistencije u ovom drustvu je, svakako svedski jezik na kojem treba da radimo intenzivno na svim nivoima, jer neznanje jezika je najcesce okosnica svih problema. Hocu istaci i to da ova tri globalna dijela koja sam naveo na pocetku jesu i univerzalna, tj. oni su formula naseg uspjeha ovdje, ali kao nacela, predstavljaju realne osnove i za eventualni povratak ili pak, stvaranje drustveno-politicke klime za uspjesan razvoj nase zemlje. Trebamo, takodjer imati u vidu da individuum je vazniji od pola i da u vecini slucajeva fizioloske i hormonalne razlicitosti imaju malen ili neznatan uticaj na radni zivot danas, i nasi stavovi prema toj problematici trebaju da budu cvrsti, rekao bih odlucujuci u nasem buducem radu. |
|
