 Preko svih granica Högenäs - Informisanje i pomoc starijima Pise: Elvedin Durovic  Högenäs, marta 2000. (Glas BiH) Mala komuna Höganäs na jugu Svedske u posljednje vrijeme sve vise pokazuje razumijevanje za oko 300 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Ne bi to bilo nista neobicno za svedske prilike, da u toj nastanjenoj populaciji vise od 70% izbjeglica ne cine osobe starije od 60 godina. Ako trazite bh. udruzenje u ovom gradu, tesko cete saznati da li ono uopce postoji ili ne. Ali na pitanje ko vodi brigu oko izbjeglica, posebno starijih osoba, svi ce vas uputiti na vodju projekta simbolicnog naziva ”Preko svih granica”, Fadilu Jamakosmanovic. U lijepom zdanju starackog doma u Höganäsu nalazi se i prostorija za prijem i pomoc izbjeglicama iz BiH. Na ulazu u zgradu docekuje nas domacin i zeli na samom pocetku da prezentira aktivnosti i sadrzaj rada cjelokupnog objekta, s posebnim osvrtom na ono sto je aktuelno u njihovom radu. Pa, da predstavimo Fadilu Jamakosmanovic. Diplomirani ekonomist, godinama je radila u Privrednoj banci u Sarajevu, odakle je s muzem i dvoje djece pocetkom rata dospjela u Svedsku. Odmah se ukljucila u aktivnosti koje su imale za cilj pomoc ljudima. Informativnu kancelariju u Höganäsu otvorila je uz pomoc Komune i svih nasih ljudi nastanjenih u ovom gradu. |
||
 Na usluzi starijima: Fadila Jamakosmanovic |
||
|
U prosjeku mjesecno prodje kroz ovu kancelariju oko 100 ljudi i svi imaju neke od svojih zahtjeva, koje na ovaj ili onaj nacin treba uobliciti i potraziti sredstva za njihovo rjesavanje. Pretezno su to
pitanja iz zakonske regulative (povratak imovine, certifikati, vauceri, povrat stana ili kuce, ovjera punomoci
...) i druga pitanja koja su od pomoci nasim ljudima. Saradnju s Komunom obavljam preko nekoliko svedskih kontakt-osoba koje mi u radu svesrdno pomazu, a posebno bih istaknula
Karin Wrahme-Westerlund, sefa organizacije penzionera Kullabygdena,
Inger Torstensson, rukovodioca Vuxenskole u Höganäsu, Ann Kristin Nilsson, seficu odsjeka za rad s izbjeglicama i odgovorne ljude Komune koji u svakom konkretnom slucaju nastoje da rijese nase probleme - istice
Fadila Jamakosmanovic.
Saznajemo da se obavljaju vrlo intenzivne aktivnosti na ostvarivanju prava za dobijanje svedske penzije za nase ljude koji su ispunili zakonske uslove; ucenje svedskog jezika za starije osobe; omogucavanje odlaska u BiH u trajanju od 30, a ne 15 dana kao do sada, uz obestecenje proisteklih troskova (isplata socijale za taj mjesec); kurs pripremanja hrane i rucnih radova na temelju isktustva iz nasih krajeva... Takodje ustanovljavamo da se ovjera punomoci i ostalih validnih dokumenata uz pomoc ove kancelarije obavlja putem notariusa publikusa za nase ljude po izuzetno povoljnim cijenama (25 kruna po clanu), te je i to jedan od razloga sto je ovaj biro prosto preplavljen zahtjevima za ovjere raznih dokumenata, posebno licima s podrucja RS. Pitamo Fadilu za planove i buducnost projekta, a ona kratko, diplomatski odgovara: Projekat ce trajati sve dok nasi ljudi imaju potrebu za zajednickom pomoci i saradnjom. Mozda bi i predstavnici naseg Saveza, Ambasade i drugih institucija trebali dati malo veci znacaj afirmaciji ovakvih institucija u interesu nasih ljudi i njihove sve neizvjesnije buducnosti. Inace, Fadila Jamakosmanovic zivi s muzem i kcerkom u Höganäsu, a stariji sin Dino zivi u Helsingborgu. S ponosom istice da je njena kcerka jedan od najboljih ucenika svoje skole, a i suprug je zaposlen u jednoj mjesnoj firmi. Sin je priznati likovni umjetnik s nizom uspjesnih prezentacija i izlozbi. Da ne bi bilo nepravde, Fadila hvali i svoju snahu Zinku koja ovog ljeta zavrsava fakultet i pocinje da radi u jednoj skoli... U prostore u vrijeme naseg razgovora, navracaju ljudi. Svako nastoji da dobije odgovor na svoje pitanje. Biljezimo neke susrete. Gospodin Kosevic (izbjeglica iz Visegrada) je prije kraceg vremena stigao u Höganäs sa sjevera i pun je rijeci hvale. Iako je slabog zdravlja (problemi s vidom i srcem) ipak istice da svaki dan navrati u kancelariju i sazna nesto, novo i vazno. Upravo se interesuje da li ce Komuna odobriti njegov zahtjev za jednomjesecni put u BiH uz placanje socijalne pomoci za taj mjesec. Hajro Jusufovic iz Banja Luke prikuplja nove informacije, jer kako sam rece, jos uvijek je u dilemi izmedju ostanka i povratka. Zbog toga i navraca cesto u ove prostorije sa zeljom da upotpuni svoju sopstvenu sliku o povratku kuci. Mnogi drugi, poput Kasima Gradisica, bivseg direktora Terpentina iz Visegrada, boravili su i radili u Bosni neposredno poslije rata. Gradisic je radio u sklopu projekta o povratku i sam kaze da svako licno mora na licu mjesta vidjeti stanje i sam donijeti odluku. S njim se u potpunosti slazu njegovi sagovornici Aziz Pasovic, Fehim Salic i Rasim Hota. Svima njima je zelja povratak, a gospodja Fadila Jamakosmanovic ih podmiruje informacijama iz prve ruke. Projekat pruza mogucnost informacija o obnovi, zaposljavanju, integracionim procesima i mogucnost svakodnevne razmjene informacija od interesa za nase ljude. Zato se ova kancelarija naziva informativna, a u neposrednoj je korespondenciji sa svedskim institucijama. |
|
